VINOGRADARSKA PROIZVODNJA
Prema Zakonu i Pravilniku o vinu vinogradarsko područje Hrvatske dijeli se na regije, podregije i vinogorja. Hrvatska Istra je jedinstvena podregija u vinogradarskoj zoni C2 i dijeli se na tri vinogorja:
1. Vinogorje Zapadna Istra (Bale, Brtonigla, Buje, Fažana, Grožnjan, Kaštelir-Labinci, Ližnjan, Marčana, Medulin, Novigrad, Poreč, Pula, Rovinj, Sv. Lovreč, Umag, Višnjan, Vižinada, Vodnjan, Vrsar),
2. Vinogorje Centralna Istra (Buzet, Barban, Cerovlje, Gračišće, Kanfanar, Kafrojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Pazin, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Žminj),
3. Vinogorje Istočna Istra (Kršan, Labin, Pićan, Raša, Sveta Nedelja).
Na temelju ove podjele područje općine Brtonigla spada u Vinogorje Zapadna Istra.
Gotovo na čitavom teritoriju Istre (osim sjeveroistočnog planinskog područja i riječnim dolinama) postoji dugogodišnja tradicija uzgoja vinove loze. Najpovoljniji proizvodni (prirodni) uvjeti su u zapadnom priobalnom području. Uslijed povoljnih orografskih uvjeta i veličine posjeda, tu je moguća upotreba mehanizacije i primjena mehaniziranih tehnoloških procesa.
Napomena: Rezultati ovih istraživanja poslužit će i kao podloga za izradu Specifikacija oznake izvornosti (članak 24. Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga NNRH 173/03).
Sortiment
U svim vinogorjima podregije Hrvatska Istra dozvoljeno je saditi sve sorte vinove loze koje se nalaze na listi priznatih kultivara vinove loze, utvrđene Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (»Narodne no¬vine« br. 159/04) i Sortnoj listi vinove loze, koju vodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
Vina koja mogu nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla se mogu proizvoditi isključivo od preporučenih kultivara vinove loze, koji su utvrđeni Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (»Narodne no¬vine« br. 159/04).
Najraširenija bijela sorta, kako u Istri tako i na području Općine Brtonigle, je Malvazija istarska bijela, slijede zatim Muškat momjanski, Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi. Od crnih sorata najrašireniji je Teran, slijedi Merlot, Cabernet sauvignon, Borgonja i Cabernet franc. Sve navedene sorte se nalaze na listi preporučenih kultivara vinove loze za podregiju Hrvatska Istra.
Podloge
Suvremeno se vinogradarstvo danas temelji na cijepljenu europske loze kao plemke na američke vrste i podloge ili njihove križance. Dobra podloga za vinovu lozu treba ispunjavati sljedeće uvjete:
- da je otporna na filokseru,
- da podnosi određenu količinu vapna u tlu,
- da je prilagodljiva prema prirodnim uvjetima sredine (klima i tlo) i
- da ima dobru srodnost prema sortama domaće loze.
Pravilan izbor podloge od velike je važnosti za razvoj vinove loze. Tijekom obnove vinograda u drugoj polovici 19. stoljeća (nakon pojave filoksere) počele su se koristiti različite podloge, od kojih je u Istri bila najzastupljenija Rupestris du Lot (Monticola).
Nakon sredine 20. stoljeća, kod nove obnove vinograda i sadnje velikih plantažnih nasada najzastupljenija podloga je Kober 5BB, uz manju zastupljenost i drugih podloga kao što su 420A i SO4. Uz tri prethodno navedene podloge, u posljednjih nekoliko godina se značajnije šire još i podloge 110R i 1103P zahvaljujući njihovoj dobroj otpornosti na sušu.
Uzgojni oblici
Uopćeno gledajući uzgojni oblik predstavlja strukturu koja omogućava optimalno i harmonično funkcioniranje određenih funkcija kao što su proizvodna funkcija (rezultat je sinteze brojnih organskih sastojaka koji iz lišća i korijena bivaju preneseni u grožđe), potrošačka funkcija (vegetativni prirast - razvoj pupova, korijena i grožđa) i rezervna funkcija (akumulacija hranjiva u korijenu i trsu).
Opće je poznato da je priroda grožđa u direktnoj korelaciji s brojem pupova po trsu, tako da će različito opterećenje po trsu rezultirati različitim prinosima. S većim opterećenjem dolazi do smanjenja prosječne mase grozda i povećanja broja nepotjeralih pupova, a kao rezultat toga dolazi do velikih oscilacija u proizvodnji grožđa. Pored toga, većim prinosom po trsu dolazi do smanjenja sadržaja šećera u grožđu što direktno utječe na kvalitetu budućeg vina. Danas postoje različite metode pomoću kojih se vrši izbor opterećenja po trsu. U praksi se izbor opterećenja vrši na osnovu:
- bujnosti trsa i
- dužine rodnog drva.
Uzgojni oblik Guyot
Nekada najzastupljeniji uzgojni oblik bio je tzv „istarski uzgojni oblik“. Međutim sve veća orijentacija proizvođača na proizvodnju grožđa i vina za tržište, te želja da se poslovi što više racionaliziraju, dovela je do promjena tako da su danas najzastupljeniji uzgojni oblici na području Općine Brtonigla:
- Guyot - jednokraki i dvokraki,
- Zavjesa (Casarsa) i
- Kordonac kratkog reza.
Uzgojni oblik Kordonac kratkog reza
Uzgojni oblik Casarsa
Razmaci sadnje
Lišće vinove loze najviše sunčeve energije apsorbira kod manjih razmaka sadnje. Međutim, manji razmaci sadnje mogu predstavljati određeni problem u primjeni mehanizacije. Razmaci sadnje koji se danas primjenjuju su različiti, a najčešće ovise o uzgojnom obliku. Uobičajeni razmaci sadnje su:
Guyot
- 2.8 x 1 m ili
- 2.5 x 0.8 m, tako da na jedan ha dolazi od 3.571 do 5.000 trsova.
Zavjesa i kordonac s kratkim rezom
- 2.8 x 1,3 m ili
- 2.8 x 1,0 m, tako da na jedan ha dolazi od 2.800 do 3.600 trsova.
VINARSKA PROIZVODNJA
Prema površinama vinograda i proizvodnji vina, općina Brtonigla je jedna od najznačajnijih općina u Istri. Karakteriziraju je proizvođači s relativno velikim površinama vinograda (preko 5 ha). Posljednjih desetak godina i područje Brtonigle pratilo je kretanje tehnologije i slijedilo trend podizanja kakvoće vina (kao u cijeloj Istri), te su nastale značajne promjene i u tehnologiji proizvodnje. Za ovo područje može se konstatirati da nije samo pratilo kretanje vinarstva u Istri, već da su pojedini proizvođači ovog područja bili i predvoditelji novog tehnološkog vala. Ipak, obzirom na značaj koji za općinu zauzima vinogradarstvo i vinarstvo, mora se konstatirati da još uvijek mali broj proizvođača proizvodi vina s kontroliranim podrijetlom (sedam proizvođača) i da je ukupna kvaliteta vina ovog područja još uvijek ispod stvarnih mogućosti.
Sadašnje stanje tehnologije proizvodnje vina na području Općine Brtonigla možemo podijeliti u tri grupe:
1. tradicionalna,
2. modificirana tradicionalna i
3. suvremena tehnologija.
Tradicionalna proizvodnja – iako je u stalnom opadanju, odvija se još uvijek u određenom broju tradicionalnih domaćinstava. Karakterizira je proizvodnja vina na klasičan “stari” način u neadekvatnim sudovima i podrumskim prostorijama i bez uporabe enoloških sredstava. Bijela vina, proizvedena na ovaj način, u većoj ili manjoj mjeri imaju degradirane osnovne senzorne karakteristike (degradirana boja, bez sortnosti mirisa i dr.), a često puta i određenu manu (bačva, plijesan, oksidirano i dr.). Iako su proizvedena od dobrog – kvalitetnog grožđa, često puta i grožđa najbolje kvalitete, ova vina upravo zbog „načina podrumarenja“ slabije su kvalitete te stoga postižu i nižu cijenu i teže pronalaze kupca odnosno potrošača.
Modificirana tradicionalna proizvodnja - odvija se u najvećem broju domaćinstava. Ovu tehnologiju karakterizira određena kombinacija tradicionalnoga i suvremenog. Napušteni su većinom oni “stari” tehnološki postupci koji su u najvećoj mjeri degradirali kvalitetu (sprečavanje oksidacije, brže odvajanje samotoka i dr.), ali zbog nedostatka opreme proizvođači su prisiljeni i koristiti neke od tzv. tradicionalnih postupaka (određena maceracija zbog nedostatka preše, vrenje na višim temperaturama i dr.). Nivo opremljenosti (jedni imaju bolje opremljeni preradbeni, drugi fermentacijski, a treći finalizacijski dio opreme) kao i enološke educiranosti dosta je različit tako da i kvaliteta ovih vina dosta varira od običnih konzumnih do dobrih sortnih vina. Iz tih razloga i cijena je različita, ali se u prosjeku prodaju 20 – 50 % skuplje od prve grupe. Ipak i kod ovih vina nailazi se na određene tržne viškove, koji se teže prodaju i evidentna je veća ponuda od potražnje.
Suvremena tehnologija – pojavljuje se početkom 90-tih. Karakterizira je visok stupanj opremljenosti podruma, educiranosti proizvođača i pridržavanja suvremenih tehnoloških postupaka tijekom procesa vinifikacije. Vina dobivena ovom tehnologijom visoke su kakvoće i izražene sortnosti pa iz tih razloga dobro prolaze na tržištu i postižu relativno visoku cijenu, koja je 2 – 3 puta veća od prethodne grupe, a potražnja za ovim vinima nadmašuje trenutnu ponudu.
Slika 8: Unutrašnjost modernog podruma
